Naš najčuveniji naučnik
Milutin Milanković je najznačajniji srpski naučnik, akademik i profesor Univerziteta u Beogradu. Istakao se u velikom nizu naučnih disciplina: matematici, klimatologiji, metereoologiji, astronomiji, geologiji, geofizici, geografiji i građevinarstvu. U svetu je ostao poznat kao autor astronomske teorije klimatskih promena kojom je objasnio misteriju ledenog doba. Nauka ga je odavno svrstala u sam vrh najvećih umova XX veka.
|
ŽIVOT
Milutin Milanković je rođen u selu Dalj, naselju na obali Dunava koje je tada pripadalo Austrougarskoj monarhiji, a danas je deo Hrvatske. Milutin i njegova sestra bliznakinja bili su najstariji od sedmoro dece u porodici. Otac im je bio trgovac, zemljoposednik i političar koji je umro kada je Milutinu bilo svega osam godina, pa su ga odgajili majka, baka i ujak. Njegova tri brata pokosila je tuberkuloza još dok su bili deca. Kako je i on bio krhkog zdravlja, kao mali je školovan od kuće, učeći od oca Milana, privatnih nastavnika, brojnih rođaka i prijatelja porodice, među kojima su bili i priznati filozofi, pronalazači i pesnici. Srednju školu je završio u Osijeku 1896. godine. Studirao je u Beču, a godine 1920. Milanković je izabran za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, dok 1924. godine postaje redovni član. Bio je i dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti od 1925. godine, član Nemačke akademije Naturalista „Leopoldine“ u Haleu, kao i član mnogih naučnih društava kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Umro je od moždanog udara 1958. godine u Beogradu, a sahranjen je u Dalju.
Umro je od moždanog udara 1958. godine u Beogradu, a sahranjen je u Dalju.
Doprinos nauci
|